Mladi ljudi razgovaraju

Društveno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj

Mladi ljudi razgovaraju

Društveno poduzetništvo u Republici Hrvatskoj

Unatoč činjenici da je društveno poduzetništvo u RH prisutno tijekom posljednja dva desetljeća, ono još uvijek nije na visokoj razini razvijenosti.

Većinu onoga što u Republici Hrvatskoj smatramo dobrim primjerima društvenog poduzetništva pokrenule su upravo organizacije civilnoga društva (bilo osnivanjem izdvojene pravne osobe, najčešće zadruge ili trgovačkog društva, koja svoju dobit vraća OCD-u koji ju je osnovao; bilo organiziranjem društveno-poduzetničke inicijative u okviru djelovanja same organizacije – kao jedne od aktivnosti koju organizacija provodi kako bi osigurala samoodrživost, ali i organiziranjem izobrazbe za pojedince i organizacije koje su zainteresirane za razvoj društvenog poduzetništva)

Društveni poduzetnici kao i OCD-ovi se u svom radu suočavaju s teškoćama nedostatnih financijskih sredstava i znanja o pokretanju, upravljanju i održivosti poslovanja, prevelikoj ovisnosti o donacijama i financiranju od strane javnog sektora. Nepovjerljivost ulagača i bankarskog sektora za kreditiranje i zajmove onemogućuje razvoj oba segmenta.

Tablica – SWOT analiza društvenog poduzetništva u Hrvatskoj

SNAGE

  • motivirani pojedinci i timovi
  • rastući broj zainteresiranih aktera i organizacija čiji broj sve više raste
  • pristup fondovima EU-a
  • bogata zadružna tradicija i veliki zadružni potencijal RH
  • rastuća otvorenost edukacijskih programa visokog školstva trendovima i strujama ekonomije trećeg sektora
  • donošenje nacionalne Strategije – Vlada RH prepoznaje značaj društvenog poduzetništva te 2015. u Saboru izglasava zasad najviši nacionalni akt koji definira ciljeve i mjere do 2020. g.
  • postojanje inicijativa, umrežavanja i platformi za podršku i razmjenu ideja (ZMAG, Platforma za dobru ekonomiju, Cedra, Lagovi, Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Hub Impact Zagreb)
  • ukorjenjivanje koncepta i primjeri dobre prakse: Humana Nova , RODA, Act Print Lab, Slap, Zadruga za etično financiranje – ZEF, Zelena energetska zadruga – ZEZ itd.

SLABOSTI

  • slaba vidljivost društveno-poduzetničkog koncepta na javnoj, lokalnoj i regionalnoj razini
  • nepodržavajući normativni okvir: neodgovarajuće norme unutar kojih društvena poduzeća funkcioniraju
  • pravna neprilagođenost potrebama društvenog poduzetništva doprinosi traženju novih zakonodavnih “rupa” ili odustajanja aktera od postojećih projekata
  • slabosti javne nabave: potreba otvaranja društvenim poduzetnicima i jačanje transparentnosti
  • nepostojanje tržišta “socijalnog kapitala” – financijski instrumenti, potencijalni privatni ulagači i kreditiranje pod povoljnijim uvjetima
  • niska razina menadžerskih i poduzetničkih znanja i vještina postojećih aktera civilnog sektora
  • ovisnost udruga i civilnog sektora o fondovima i natječajima EU-a
  • nepostojanje sustava markiranja proizvoda i usluga
  • slaba iskorištenost eko-poljoprivrednih potencijala (za proizvodnju ekoloških proizvoda u Hrvatskoj koristi se samo 0,6% poljoprivrednih površina)
  • neprovođenje mjera iz Strategije razvoja.

PRILIKE

  • iznimno povoljan zemljopisni položaj i očuvanost prirodnih resursa koji pogoduje novim sektorima društvenog poduzetništva: energetika, eko poljoprivreda, agroturizam
  • usmjeravanje prema novim sektorima proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti i korištenje prednosti energetskog sektora, eko-agroturizama, kulturnog turizma, edukacije i socijalnog turizma
  • uključivanje domaćih velikih kompanija u pojedine pozitivne procese razvoja društvenog poduzetništva • nastavak otvaranja institucija obrazovanja na svim razinama novim programima društveno poduzetničkih vrijednosti i vještina
  • razvoj PR aktivnosti društvenog poduzetništva
  • praćenje vlastitih razvojnih procesa umjesto kopiranja postojećih modela
  • snažniji razvoj eko poljoprivrede i okretanje potencijalima zemlje i biodinamičke proizvodnje
  • umrežavanje i povezivanje društvenih poduzetnika u nacionalnu mrežu
  • počeci umrežavanja proizvoda s dodanom vrijednošću
  • podizanje osviještenosti građana: biranje proizvoda i usluga više dodane vrijednosti (ekoloških proizvoda OPG-ova, proizvoda socijalnih zadruga) te općenito osvještavanje lokalnih snaga i potrebe umrežavanja i zajedništva.

PRIJETNJE

  • neprepoznavanje vrijednosti rada, korisnosti i inicijativa postojećih aktera društvenog poduzetništva
  • administrativne zapreke
  • zloupotreba društveno poduzetničkog koncepta u cilju korištenja sredstava iz EU-ovih fondova
  • visoka razina korupcija koja se reflektira i na sustav javne nabave
  • podlijeganje stanju apatije, istrošenosti i kulturi straha i nemoći
  • iseljavanje stanovnika iz ruralnih područja (potencijal za eko poljoprivredu i područja)
  • iseljavanje visokoobrazovanog stanovništva.

Izvor: Ina Vojvodić, Ružica Šimić Banović, ANALIZA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U HRVATSKOJ S KOMPARATIVNIM OSVRTOM NA REGULATORNI OKVIR

Kako bi društveno poduzetništvo ostvarilo puni potencijal u Republici Hrvatskoj, potrebno je stvoriti odgovarajući pravni, financijski i institucionalni okvir za njegov razvoj, uz sustav mjera i aktivnosti za poticanje poslovanja društvenih poduzetnika.

Sadržaj objava isključiva je odgovornost Razvojnog europskog centra inicijativa.

Loading...