Zadruga za etično financiranje koja u Hrvatskoj nastoji pokrenuti Etičnu banku navodi sljedeće kriterije po kojima se Etična banka razlikuje od svih ostalih: „Najvažniji kriteriji su transparentnost, solidarnost, participacija korisnika i zaposlenika banke u upravljanju bankom, reinvestiranje profita natrag u zajednicu, fleksibilniji odnos prema instrumentima osiguranja kredita te usmjerenost na financiranje projekata realne ekonomije. Etične banke u svoj fokus stavljaju kvalitetno upravljanje resursima zajednice s ciljem povećanja kvalitete života ljudi u toj zajednici. Prilikom odobravanja kreditnog zahtjeva projekt se ocjenjuje iz aspekata financijske održivosti, ali i ekološkog i društvenog učinka te mora biti pozitivno ocijenjen po svim kriterijima kako bi kreditni zahtjev bio odobren. Zbog svega navedenog etične banke bolje poznaju svoje članove i njihove potrebe, a takav dugoročni partnerski pristup u konačnici rezultira većom stabilnošću etičnih banaka i njihovom manjom izloženosti tržišnim rizicima.“
Etična banka ne može se nadati golemom kapitalu ni ulaganjima onih kojima postojeći financijskih sustav odgovara, stoga mora ići u pravcu prikupljanja široke mase klijenata, odnosno treba ciljati pridobiti glavnu struju. Ovdje je izazov: istodobno biti banka s alternativnom strategijom, ali ne udaljiti se odveć od glavne struje, jer se u glavnoj struji nalazi kapital rascjepkan u mnogim tisućama odvojenih računa.
Budući da su etične banke usmjerene na lokalno poslovanje i nisu ni investitori ni špekulanti na globalnim financijskim tržištima analize su pokazale da su etične banke bolje podnijele šokove financijske krize u odnosu na klasične banke. Osim toga, istraživanja pokazuju da su etične banke značajno manje rizične, te uslijed toga imaju stabilnije poslovanje. Zaračunavaju niže kamatne stope na kredite za društvene projekte, a uzimatelji kredita odgovaraju na takve uvjete recipročno: znatno su niže stope ogluhe (bez obzira na kreditnu sposobnost dužnika).
