Mladi ljudi razgovaraju

Glavne skupine štetnih tvari u duhanskom dimu

Mladi ljudi razgovaraju

Glavne skupine štetnih tvari u duhanskom dimu

Tri su glavne skupine štetnih tvari duhanskog dima: ugljični monoksid (CO), nikotin i katran. Već nakon popušene prve cigarete nastaje štetni učinak ugljičnog monoksida koji se veže 200 puta brže na hemoglobin eritrocita nego kisik i tako smanjuje oksigenaciju, tj. koncentraciju kisika u tkivima.

Nikotin ima toksične i metaboličke učinke i odgovoran je za nastanak ovisnosti. Već za sedam sekundi nakon udisaja dolazi u mozak, gdje se veže za nikotinske acetil-kolinske receptore i uzrokuje oslobađanje dopamina iz hipotalamusa. Taj visoko toksični alkaloid djeluje stimulirajuće ili deprimirajuće, ovisno o dozi. On također uzrokuje gotovo trenutačnu vazokonstrikciju, čime dovodi do suženja krvnih žila što ima za posljedicu smanjen protok krvi u cijelom tijelu. Izaziva tkivnu hipoksiju i porast krvnog tlaka čime se povećava mogućnost za stvaranje krvnih ugrušaka, a posljedično tome nastanak srčanog i moždanog udara. Također povećava aterogenezu, koncentraciju kolesterola u krvi, a mijenja i razinu nekih hormona. Poluvrijeme eliminacije nikotina je oko dva sata, što znači da se kod pušača pušenjem svake nove cigarete njegova količina u krvi akumulira. Metabolizira se i izlučuje putem jetre i bubrega.

Također je bitan utjecaj pušenja i na reproduktivno zdravlje. Pušači imaju smanjen fertilitet, žene pušači su sklonije pobačaju, a povećan je i rizik za nastanak anomalija kod djeteta. Odavno je poznato da majke koje puše rađaju djecu prosječno manje porođajne težine. Kotinin, metabolit nikotina, akumulira se u fetalnoj cirkulaciji već od sedmog tjedna i može kod djeteta uzrokovati mučninu i povraćanje. Novorođenče majke koja puši ima 300 % veću vjerojatnost za naglu smrt u kolijevci.

Oko 40 sastojaka duhanskog dima je kancerogeno, prvenstveno katran. On prolazi najprije ždrijelom, glasnicama, zatim dišnim putevima, sve do plućnih alveola i na svim mjestima dugotrajnog prolaza i dodira katrana može nastati rak, pa je u pušača češći rak usne šupljine, glasnica, bronha, pluća, ali i jednjaka, želuca, bubrega i mokraćnog mjehura.

Pasivno pušenje, tj. udisanje duhanskog dima u prostoru u kojem se puši također nosi povećane rizike za srčane bolesti i karcinom pluća za nepušača, a kod djece povećani rizik za infekcije pluća, kronični bronhitis i poremećaj razvoja pluća.

Loading...