Za prevenciju pušenja potrebno je djelovati već od dječje dobi.
Stav društva prema pušenju unatrag nekoliko desetljeća se potpuno promijenio i danas se tretira kao nepoželjna, nekulturna i nezdrava navika. Kod pušača koji prestanu pušiti smanjuje se rizik obolijevanja i umiranja od bolesti povezanih s pušenjem; upravo zbog toga se danas sustavno radi na suzbijanju pušenja. Osobito je važno educirati mlade o štetnosti pušenja, ali i njihove roditelje, jer posebno zabrinjava podatak da je sve veći postotak djece koja redovito puše, a porast je veći kod djevojčica.
Za prevenciju pušenja potrebno je djelovati već od dječje dobi. Nikada nije dovoljno naglasiti da pušenje povećava siromaštvo osobe koja puši i društva u kojem živi, a pušače treba uvijek pokušati uvjeriti da nikad nije kasno prestati pušiti te da je pušenje neprihvatljiv zdravstveni rizik i neprihvatljivo socijalno ponašanje. Stoga i Svjetska zdravstvena organizacija promiče strategiju odvikavanja i preporuku za liječnike: 5A (Ask, Advice, Assess, Assist, Arrange) ili u prijevodu 5P (Pitaj, Posavjetuj, Procjeni, Pomogni, Prati), a uz to postoje mnoge metode i vrste pomoći pri odvikavanju te pušači znaju da nisu sami i da uvijek mogu potražiti pomoć liječnika.
Oko dvije trećine pušača navodi da želi prestati pušiti, a preko polovice pušača navodi da su unazad nekoliko godina pokušali prestati pušiti. Samo jedna trećina pušača koji pokušavaju prestati pušiti potraži stručnu pomoći, a još manje njih koristi neki od pripravaka za olakšavanje simptoma odvikavanja.
U prva 72 sata od početka prestanka pušenja simptomi odvikavanja su najteži, no isti se polako smanjuju u iduća 3 do 4 tjedna. Simptomi prilikom odvikavanja od pušenja su pojačan apetit, dobivanje na težini, promjene ponašanja (depresija ili disforija; potonje predstavlja produženi osjeća tuge i nemoći), nesanica, razdražljivost, anksioznost, poteškoće koncentracije i nemir. Olakšanje ovih simptoma može se postići bilo kojim od farmakoloških sredstava za pomoć prestanka pušenja.
Deset savjeta za samopomoć kod prestanka pušenja
- Napravite plan za prestanak pušenja
- Mislite pozitivno
- Prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom te ih izbjegavajte
- Razmislite o prehrani (poznato je da je nakon neke vrste hrane žudnja za cigaretom veća)
- Promijenite piće nakon kojeg vam odgovara cigareta (npr. uz kavu)
- Osigurajte podršku okoline za prestanak pušenja, obitelji, prijatelja
- Pokrenite se – dokazano je da čak i pet minuta vježbanja smanjuje žudnju za cigaretom
- Držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im
- Napravite popis razloga za prekid pušenja
- Koristite nikotinsku nadomjesnu terapiju koja udvostručuje šansu za uspjeh (žvakaće gume, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori)
Dodatni savjeti
Ne savjetuje se koristiti “lagane cigarete” i elektronske cigarete zbog štetnih učinaka po ljudski organizam.
Ne savjetuje se koristiti light tj. “lagane cigarete” jer je mišljenje da je u njima manja količina štetnih sastojaka velika zabluda. One se rade iz nikotina koji se pregrijava a u njega se upuhuje CO2, ugljični monoksid. Također se buše rupe uz filter da se dim pri uvlačenju miješa sa zrakom, ali to dovodi do jačeg uvlačenja te je količina udahnutih štetnih tvari ista. Duhanu se također dodaju razni aditivi, te je tako npr. u SAD-u odobreno oko 500 aditiva za proizvodnju cigareta.
Elektronske cigarete prema sveopćem mišljenju manje su štetne od običnih cigareta. Međutim, uvlačenje bilo kakvog dima u pluća s česticama nikotina i pratećih tvari je nezdravo i štetno. Zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da je njihovo korištenje samo uvod u pušenje pravih duhanskih cigareta – napose kod mladih koji počinju s e-cigaretama a nastavljaju s pravim. Najčešći sastav tekućine za e-cigarete je glicerol, propilen glikol, nikotin i arome. Nadalje, u New Yorku i još nekim dijelovima SAD-a e-cigareta je zabranjena u restoranima, barovima i na radnom mjestu.
