Istraživanja u svijetu i kod nas pokazala su da je sve više mladih ovisno o mobitelima. Ovisnost u općem smislu, pa tako i o mobitelu, videoigrama ili internetu podrazumijeva narušavanje svakodnevnog funkcioniranja. Ali i pomanjkanje kontrole nad vlastitim ponašanjima suzdržavanja. Premda je broj sati pred ekranima znak koji nas često potiče na uzbunu, on nije jedini pokazatelj ovisnosti. Rijetko se ovisnički oblici ponašanja o mobitelu ili internetu javljaju izolirano. Primjerice, dijete koje satima sjedi pred ekranom ne zanemaruje samo svoje svakodnevne obveze nego često i potrebe, poput spavanja i obroka. Na taj je način digitalno doba suočilo roditelje s potpuno novim izazovima roditeljstva – kako mobiteli, tehnologija i djeca mogu koegzistirati, a da posljedice ne budu štetne.

Iznenađujući je podatak da su žene veće ovisnice o mobitelu nego muškarci, a najgori su adolescenti koji u prosjeku od osam do deset sati surfaju, dopisuju se ili pak telefoniraju. Iste studije donose podatke kako se u svijetu (ali i u nas) mlade osobe putem mobitela najviše dopisuju preko Facebooka, zreli ljudi na poslu igraju videoigre po nekoliko sati dnevno ili se preko mobitela najčešće sluša glazba i šalju SMS-ovi te pregledava e-mail pošta. U Francuskoj se, primjerice, pokušalo stati na kraj ovisnostima o mobitelu tako što se uporaba mobitela zabranila u školama.

Mladi očekivano najviše vremena provode na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat, Whatsapp i dr.), u čijem kreiranju i sudjeluju stvarajući vlastite sadržaje (objave, statusi, fotografije…). Korištenjem društvenih mreža u komunikaciji s drugim korisnicima, komentirajući i lajkajući njihove objave te dopisujući se s njima, djeca i mladi na internetu zapravo stvaraju online igralište. Djeca i mladi putem društvenih mreža na mobitele dobivaju poticajne podražaje, većina zanimljivosti se zapravo objavljuje i odvija na internetu, a sve to je dostupno u bilo kojem trenutku

Kad sve postaje zabrinjavajuće?

Ovisnost o mobitelima je zabrinjavajuća onda kad zapravo postoje teškoće u funkcioniranju, odnosno kad se prekomjerno korištenje odražava na svakodnevne obveze i ponašanja, kako djece i mladih, tako i odraslih. S obzirom na ranjivost dječje adolescentske populacije i značajne rizike za psihosocijalno funkcioniranje djece, podrška djeci u riziku i onima koji iskazuju problematične navike korištenja suvremenih tehnologija od ključne je važnosti.