Pored brojnih razloga za nedostatnu primjenu DOP-a u Hrvatskoj izdvajamo 2 ključna razloga. Prvi razlog je nedostatnost definiranja kriterija DOP-a koji se često tumače i razumijevaju vrlo površno. Kad bismo definirali kriterije tad bi DOP postao propisan čime bi propisani kriteriji postali obveza, a ne društveno odgovorno ponašanje poduzeća. Na taj način bi se izgubila bit društveno odgovornog poslovanja jer se ono bazira na nekoliko osnovnih karakteristika između kojih je i dobrovoljnost.
Dobrovoljnost koncepta omogućuje kompanijama da budu inovativne i neopterećene bilo kakvim kriterijima što jamči originalnost pristupa te njihovu maksimalnu prilagodbu okolnostima u kojima nastaju. Kako bi se riješio problem nedostatnosti definiranja kriterija DOP-a, a da se pri tom ne opterete kompanije koje primjenjuju DOP, problem se može riješiti uvođenjem mjera.
Drugi razlog loše primjene koncepta DOP-a je nedovoljna educiranost zaposlenika u kompanijama kojima je zadatak provoditi aktivnosti DOP-a. Politika poduzeća koje svoje poslovanje temelji na društveno odgovornom poslovanju očituje se u procesu odlučivanja u kojem se za donošenje odluka primjenjuju kriteriji društvene odgovornosti. Odlučivanje zasnovano na DOP-u podrazumijeva strateško planiranje te ulaganje u dugoročni prosperitet budući da primjenom DOP-a raste reputacija, sklonost okruženja prema poduzeću, motiviranost dionika, prije svega zaposlenika i potrošača, što u konačnici donosi povrat ulaganja iako ne uvijek u kratkom razdoblju.
